
Lian Karau Dikur (Manatuto)-Ministro Comercio Industria (MCI), Filipus Nino Pereira hatete, konsidera Esperansa Timor Oan (ETO) halo lansamentu fatuk dahuluk ba atividade parque industrial ne’e prosesu ida ne’ebé defisil hodi hahu transformasaun ekonomia no muda estrutura ekonomia ho prezensa primeiru parque industrial ne’ebé inisia husi kompaña Esperansa Timor Oan (ETO)
“Hau hanoin ohin loron ne’ebé maka importante tebes ba iha Timor-Leste ne’ebé maka ita hahu halo transformasaun iha ita nia Economia muda ita nia estrutura economia ho presensa primeiro Parque Industrial ne’ebé maka inisia husi kompaña Timoroan Esperansa Timoroan ETO senor Nilton ho nia equipa tomak ne’ebé demonstra vontade esforsu pasensia sakrifisiu para atu investimentu real ba iha setor industrial”Dehan Ministro Comercio Industria (MCI) Filipus Nino Pereira, ba Jornalista sira iha Aldeia Carlilo, Suku Aiteas postu Administrativu Manatutu, segunda (30/03/2026).
Governante argumenta, Kompañia Esperansa Timoroan (ETO) hodi avansa programa politika Governu nia ba area setor privadu hodi luta mehi politika iha investimentu ekonomia iha rai laran nune’e hari parque industrial iha manatuto
“investimentu ne’ebé maka halo husi Timoroan rasik tanba ne’e maka ho inisiativa ida ne’e maske ita rekoñese katak ETO mos halo buat lubuk ida ona atraves husi Industria prosesamentu bebidas Industria ba prosesamentu ai-han agora intrudus tan ho parque Industria ho unidade servisu lima tan ne’ebé maka sei halo espera katak tinan oin ida ne’e bele finaliza ida ne’e so fo impaktu ne’ebé maka signifikativu ba economia Timor-Leste ita hare efeitu multiplikasaun ne’ebé resulta husi estabelesimentu parque Industria ida ne’e laos deit ba parte ekonomia lokal munisipio Manatutu maibe sei afeita ba iha territorio nasional wainhira ita ko’alia konaba kadeia de valor husi valor akresentado balun ne’ebé maka ita sei hetan benefisiu husi estabelesimentu parque Industrial ida ne’e” dehan governante
Membro Governu informa, Timor-Leste nia produto lokal husi produasaun agrikultura foos komesa faan tuir nia kilograma ne’ebé kilograma 1 $1.00 tanba ne’e hola kilograma 20 $20.00, produtu lokal ne’ebé hakarak ka lakohi tenke hola
“Ita nia produto lokal ne’e ita hotu maka tenke fo orgulho ba ida ne’e ita kompra ita sosa ita konsumu ita nia produto sira durante ida ne’e ita halo mos promosaun barak ba ita nia produto rasik ita rekoñese katak maske ho kualidade produsaun ne’ebé maka sei militadu hela tantu husi Produsaaun agrikultura maibe ita nia produto lokal balun mos tama dadauk forñese ba de Manda merkadu Nasional maske la sufsiente maibe ne’e mos ita nia produto lokal balun halo mos esportasaun ne’ebé ita hare katak fas parte mos importante ita promove nafatin ita nia produto lokal atraves husi ita nia produtor sira micro pequena ba medios empregos ne’ebé maka durante ne’e garantia hela ba nia produsaun maske ituan hela maibe ita orgulho ba ida ne’e presu ne’ebé maka estabelese ba iha ita nia produto nee mos presu ida ne’ebé maka presu justu ita espera katak kuantidade produsaun minimu liu maka hanesan ita nia Produsaaun fos lokal ne’e ba ninia presu ne’e sei sae tanba ita nia produsaun sei menus maibe ita hare katak hanesan fos iha Oe-cussi kilo1 $1.00 dolar ita hola 20kilo $ 20.00 dolar ita dehan katak karun maibe hakarak ka lakoi ita dehan ita nia produto rasik ne’e ita tenke hola duni espera katak wainhira ita nia produsaun ne’e sufsiente hau fiar katak presu ne’e rasuael ba ita atu asesu ba ita nia produto rasik” nia hakotu
Jornalista : Arnaldu Nunes